Magazin

Vrijeme, klima i sezonske teme: objašnjenja i savjeti uz prognozu.

Aktualno

Zimska oprema 2026./2027.: od 15. studenoga obvezna na zimskim dionicama cesta

Od 15. studenoga do 15. travnja na zimskim dionicama javnih cesta u Hrvatskoj obvezna je zimska oprema: zimske gume M+S na svim kotačima ili ljetne gume s barem 4 mm profila i lanci. Na kojim cestama i što se točno traži.

Temperaturni rekordi u Hrvatskoj: najviše 42,8 °C u Pločama, najniže −34,6 °C u Gračacu

Najviša temperatura ikad izmjerena u Hrvatskoj je 42,8 °C, u Pločama 4. kolovoza 1981., a najniža službena −34,6 °C, u Gračacu 13. siječnja 2003. Zašto se niže vrijednosti iz 1929. ne računaju.

Pomicanje sata 2026.: u nedjelju 25. listopada vraćamo sat unatrag

Zimsko računanje vremena počinje u nedjelju 25. listopada 2026. u 3 sata, kada se sat vraća na 2 sata. Kada se točno mijenja vrijeme, kako se pomiču izlazak i zalazak sunca i što je s ukidanjem pomicanja sata.

Kada počinje zima 2026.? Meteorološka 1. prosinca, astronomska 21. prosinca

Meteorološka zima počinje 1. prosinca 2026., a astronomska 21. prosinca u 21:50, kada je i najkraći dan u godini. Zašto postoje dva početka zime i koliko traje najkraći dan u hrvatskim gradovima.

Bijeli Božić: koliko je često snijeg na Božić u Hrvatskoj

U nizinama je bijeli Božić rijedak, u prosjeku dvaput u desetljeću, a u Zagrebu na Griču snježnog pokrivača na božićno jutro nije bilo od 2007. Statistika DHMZ-a za 12 postaja i gdje su šanse najveće.

Pojmovnik

Pojmovi koje susrećete u prognozi, objašnjeni jednostavno.

Bablje ljeto: što je, kada je i zašto se zove i miholjsko

Bablje ili miholjsko ljeto razdoblje je lijepog, toplog i suhog vremena na početku jeseni, koje donosi greben azorske anticiklone. Kada se obično javlja i odakle mu ime.

Beaufortova ljestvica: koliko je jak vjetar od 20, 50 ili 100 km/h

Beaufortova ljestvica dijeli vjetar u 13 stupnjeva, od tišine do orkana. Tablica s brzinama u km/h i m/s, kako se pojedini stupanj prepoznaje na kopnu i što znači oznaka Bf u našoj prognozi.

Bura i jugo: po čemu se razlikuju i kako ih prepoznati u prognozi

Bura je jak, suh i hladan vjetar s kopna, a jugo vlažan jugoistočni vjetar s mora koji diže velike valove. Odakle pušu, kakvo vrijeme donose, koliko traju i kako ih prepoznati u prognozi.

Hladna i topla fronta: što donose i kako ih prepoznati u prognozi

Atmosferska fronta granica je dviju zračnih masa. Hladna fronta donosi pljuskove, grmljavinu, okretanje vjetra i zahlađenje, a topla dugotrajniju kišu ili rosulju i zatopljenje. Što su okludirana i stacionarna fronta.

Kako čitati našu prognozu: odakle su podaci i što znače brojevi

Vodič kroz prognozu na prognozadanas.com: odakle dolaze podaci, koliko je često osvježavamo, zašto je prognoza po satima, a dalje po šest sati, i što znače temperatura, vjetar, Bf, vlaga, tlak, UV i milimetri.

Kako nastaje snijeg i zašto može sniježiti i kad je iznad nule

Snijeg nastaje u oblacima, na temperaturi ispod nule, od sitnih šesterokutnih kristala leda. Zašto može padati i kad termometar pokazuje plus, što je susnježica i kako snijeg štiti tlo od smrzavanja.

Klima Hrvatske: kontinentalna, planinska i sredozemna

Hrvatska ima tri glavna klimatska područja: kontinentalno u unutrašnjosti, planinsko u Gorskom kotaru i Lici te sredozemno uz obalu. Kakve su zime i ljeta, koliko pada oborine i gdje su vjetrovi najjači.

Magla: kako nastaje, zašto se zadržava u kotlinama i kada se diže

Magla je oblak uz tlo koji smanjuje vidljivost ispod 1 km. Kako nastaju radijacijska, advekcijska i magla isparavanja, zašto se zimi u kotlinama zna zadržati danima i po čemu se razlikuje od sumaglice.

Mjesečeve mijene: mlađak, prva četvrt, uštap i zadnja četvrt

Zašto Mjesec mijenja oblik, koliko traje jedan ciklus, kada se koja mijena vidi na nebu i kada je sljedeći uštap. Uz kalendar mijena za sljedećih 12 mjeseci.

Mraz: kada nastaje i zašto ga ima i kad prognoza pokazuje plus

Mraz su kristalići leda koji se za vedrih i tihih noći hvataju na tlu, travi i automobilima. Zašto ga ima i kad je temperatura u prognozi iznad nule te po čemu se razlikuje od inja i poledice.

Oborine u milimetrima: koliko je to kiše i kako se mjeri

Jedan milimetar oborine znači jednu litru vode na svaki kvadratni metar. Kako se oborina mjeri, što znači 10 ili 50 mm u prognozi i koliko kiše godišnje padne u prosjeku na Zemlji.

Osjetna temperatura: zašto je zimi hladnije, a ljeti toplije nego što pokazuje termometar

Vjetar zimi pojačava osjećaj hladnoće, a vlaga ljeti osjećaj vrućine. Kako se računaju faktor hladnoće vjetra i toplinski indeks i što znači „osjeća se kao” u našoj prognozi.

Temperaturna inverzija: zašto je zimi u kotlini hladnije, maglovitije i zagađenije

Inače je s visinom sve hladnije, a kod temperaturne inverzije obrnuto: topliji zrak leži iznad hladnog. Kako nastaje, zašto se zimi zadržava u kotlinama i dolinama i zašto tada zrak u gradovima postaje zagađeniji.

Tlak zraka: što znači broj u hPa i kako tlak utječe na vrijeme

Normalni tlak zraka na razini mora je oko 1013 hPa. Što znači visok, a što nizak tlak, zašto anticiklona donosi stabilno, a ciklona promjenjivo vrijeme i zašto se tlak u prognozi preračunava na morsku razinu.

UV indeks: što znače brojevi i kada se treba zaštititi od sunca

UV indeks pokazuje jačinu sunčevog ultraljubičastog zračenja. Od 3 naviše preporučuje se zaštita, a od 8 izbjegavanje sunca oko podneva. Što znači UV u našoj prognozi i zašto je najjači oko Sunčeva podneva.

Vlažnost zraka: što znači postotak u prognozi i zašto je ujutro najveća

Relativna vlažnost zraka pokazuje koliko je zrak blizu zasićenja vodenom parom. Zašto je ujutro najveća, a poslijepodne najmanja, što je rosište i zašto je za osjećaj sparine važnije od postotka vlage.

Podaci o prognozi: MET Norway (Norveški meteorološki institut), CC BY 4.0; podatke smo obradili (sažeci, zaokruživanje, dnevne vrijednosti). Popis mjesta: GeoNames (CC BY 4.0). Izlazak i zalazak sunca te mjesečeve mijene: vlastiti izračun.