Vrste oblaka: deset rodova i što koji oblak govori o vremenu

· Uredništvo prognozadanas.com

Oblak je skup sitnih kapljica vode ili kristalića leda koji lebde u zraku. Nastaje kad se zrak ohladi do rosišta, temperature pri kojoj se vodena para počinje kondenzirati, ili kad u zrak dođe dovoljno vlage. Para se kondenzira na sitnim česticama prašine, soli ili dima, takozvanim jezgrama kondenzacije. O rosištu više u članku Vlažnost zraka.

Deset rodova oblaka

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) oblake dijeli u deset rodova prema izgledu i visini na kojoj se nalaze. Nazivi su latinski: cirrus znači pramen kose, cumulus gomila, stratus razastrt sloj, nimbus kišni oblak, a altus visok.

Niski oblaci (od tla do oko 2 km): - stratus (St) – siv, jednoličan sloj; daje najviše rosulju ili sitan snijeg, a stratus koji dodiruje tlo je magla - stratokumulus (Sc) – sivi ili bjelkasti slojevi od zaobljenih nakupina; rijetko daje slabu oborinu - kumulus (Cu) – bijeli „gomilasti” oblak ravne osnovice i vrha nalik cvjetači - kumulonimbus (Cb) – golemi olujni oblak koji se uzdiže kroz sve razine; donosi pljuskove, grmljavinu, jake udare vjetra i tuču

Srednji oblaci (na našim širinama oko 2–7 km): - altokumulus (Ac) – bijele ili sive pločice i valovi - altostratus (As) – siv ili plavkast sloj; može dati slabu oborinu - nimbostratus (Ns) – taman, siv i bezobličan sloj koji potpuno skriva sunce; daje dugotrajnu, jednoličnu kišu ili snijeg

Visoki oblaci (iznad srednjih, na našim širinama najviše do oko 13 km): - cirus (Ci) – bijela vlakna ili pramenovi; ne daje oborinu - cirokumulus (Cc) – sitne bijele pahuljice ili valići - cirostratus (Cs) – tanak prozirni veo preko neba, u kojem se oko sunca ili mjeseca često vidi svijetli krug (halo); ne daje oborinu

Granice visina u tropima su više, a u polarnim krajevima niže. Kumulonimbus i nimbostratus mogu se protezati kroz više razina.

Što oblaci govore o vremenu

Oblaci u našoj prognozi

U prognozi po satima na stranici svakog mjesta simbol pokazuje naoblaku (vedro, djelomično oblačno, oblačno) i oborinu. Prikazujemo ukupnu naoblaku, a ne vrstu oblaka. Prognozu pogledajte npr. za Zagreb ili Split.

Izvori

Još iz magazina

Vjetrovi na Jadranu: maestral, tramontana, lebić, levant i burin

Tuča: kako nastaje, zašto su zrna sve veća i kako je prepoznati u prognozi

Toplinski val: što je, zašto nastaje i kako se zaštititi od vrućine

Temperatura mora na Jadranu: koliko je toplo ljeti, a koliko hladno zimi

Podaci o prognozi: MET Norway (Norveški meteorološki institut), CC BY 4.0; podatke smo obradili (sažeci, zaokruživanje, dnevne vrijednosti). Popis mjesta: GeoNames (CC BY 4.0). Izlazak i zalazak sunca te mjesečeve mijene: vlastiti izračun.