Tuča: kako nastaje, zašto su zrna sve veća i kako je prepoznati u prognozi

· Uredništvo prognozadanas.com

Tuča je kruta oborina u obliku zrna ili grumena leda. Pada iz kumulonimbusa, visokih olujnih oblaka, obično za grmljavinskog nevremena.

Kako nastaje

U kumulonimbusu postoje jake uzlazne i silazne struje zraka. One nose sitne čestice leda kroz dijelove oblaka u kojima ima pothlađenih kapljica vode, odnosno kapljica koje su tekuće i ispod 0 °C. Kapljice se smrzavaju na čestici i zrno raste u slojevima leda, pa presječeno zrno tuče često izgleda kao luk.

Zrno raste dok ga uzlazna struja može držati u oblaku. Kad postane preteško, pada na tlo. Zato najveća zrna nastaju u najjačim olujama, u kojima su i uzlazne struje najjače.

Koliko su velika zrna

Za tuču se smatraju zrna promjera od 5 mm naviše, a najčešće su velika od 5 do 50 mm. Rijetko su i veća.

Sitnija zrna, ispod 5 mm, prema Hrvatskoj enciklopediji zovu se sugradica (ili sutuča): to su zrnca s mekšom jezgrom i tankom ledenom korom, koja često padaju s kišom pri temperaturi iznad nule. Ista enciklopedija razlikuje i soliku, bijela, neprozirna i krhka zrnca slična snijegu, koja padaju u pljuskovima pri temperaturi oko nule.

Kada i gdje pada

Prema Hrvatskoj enciklopediji tuča u Hrvatskoj najčešće pada u proljeće i ljeti, kad su grmljavinska nevremena najčešća. Najveću štetu čini poljoprivrednim kulturama, a oštećuje i automobile te lakše građevine.

Kako je prepoznati u prognozi

Naš izvor podataka (MET Norway) ne prognozira tuču zasebno. Ona je moguća uz grmljavinu, pa na stranici mjesta pratite simbole i opise s grmljavinom u prognozi po satima i za 10 dana. Grmljavina u prognozi ne znači da će padati tuča, ali uz jaka ljetna nevremena valja računati i na nju.

Za vrijeme tuče najsigurnije je biti u zatvorenom, a automobil je dobro skloniti pod krov. Službena upozorenja na grmljavinu i tuču objavljuje Državni hidrometeorološki zavod na meteo.hr.

Više o oblacima i oborini: Hladna i topla fronta, Oborine u milimetrima.

Izvori

Još iz magazina

Vrste oblaka: deset rodova i što koji oblak govori o vremenu

Vjetrovi na Jadranu: maestral, tramontana, lebić, levant i burin

Toplinski val: što je, zašto nastaje i kako se zaštititi od vrućine

Temperatura mora na Jadranu: koliko je toplo ljeti, a koliko hladno zimi

Podaci o prognozi: MET Norway (Norveški meteorološki institut), CC BY 4.0; podatke smo obradili (sažeci, zaokruživanje, dnevne vrijednosti). Popis mjesta: GeoNames (CC BY 4.0). Izlazak i zalazak sunca te mjesečeve mijene: vlastiti izračun.