Hladna i topla fronta: što donose i kako ih prepoznati u prognozi
Kad u prognozi čujemo da „stiže hladna fronta”, riječ je o granici između dviju zračnih masa različitih svojstava: toplije i hladnije, vlažnije i suše. Uz frontu se vrijeme mijenja najbrže: naoblači se, padne oborina, vjetar se okrene, a temperatura naglo padne ili poraste. Fronta je duga od nekoliko stotina do tisuću i više kilometara.
Hladna fronta
Na hladnoj fronti hladniji zrak prodire prema toplijem, podvlači se pod njega poput klina i zauzima njegovo mjesto. Kad prolazi, obično donosi:
- pljuskove i grmljavinu
- naglu promjenu smjera i brzine vjetra
- pad temperature
- porast tlaka zraka
Topla fronta
Na toploj fronti topliji zrak potiskuje hladni i polako se uzdiže iznad njega po blago nagnutoj plohi. Uz nju se stvara pojas slojevitih oblaka širok 600 do 1000 km, a oborina pada u pojasu širokom 200 do 400 km, zimi širem nego ljeti. Uz samu frontu oborina je jača i stalnija, često pada rosulja. Kad topla fronta prođe, temperatura raste, a vjetar mijenja smjer i brzinu.
Okludirana i stacionarna fronta
- Okludirana fronta (okluzija): nastaje kad brža hladna fronta sustigne toplu i topli zrak podigne od tla. Obično je to završna faza ciklone, a vrijeme uz nju ima obilježja i hladne i tople fronte.
- Stacionarna fronta: fronta koja se gotovo ne pomiče, pa se zračne mase različite temperature i vlage dulje zadržavaju jedna uz drugu.
Na sinoptičkim kartama, na primjer britanskog Met Officea, hladna fronta crta se plavom crtom s trokutima, topla crvenom s polukrugovima, a okludirana ljubičastom s oba znaka.
Kako je prepoznati u prognozi
Prolazak hladne fronte u prognozi po satima vidi se kao niz: pljuskovi ili grmljavina, promjena smjera i brzine vjetra te osjetan pad temperature. Provjerite prognozu po satima za Zagreb ili Split, a o tome kako ciklone i anticiklone oblikuju vrijeme pročitajte u članku o tlaku zraka.