Vlažnost zraka: što znači postotak u prognozi i zašto je ujutro najveća
Vlaga u prognozi je relativna vlažnost zraka: koliko vodene pare zrak sadrži u odnosu na najveću količinu koju bi pri istoj temperaturi mogao primiti. Izražava se u postocima: 0 % znači potpuno suh zrak, a 100 % zrak zasićen vodenom parom.
Zašto vlaga ovisi o temperaturi
Topao zrak može primiti više vodene pare od hladnog. Zato isti zrak, s istom količinom vlage, ima različitu relativnu vlažnost ovisno o temperaturi: kad se zagrije, postotak pada, a kad se ohladi, raste.
Odatle i dnevni hod: relativna vlažnost najveća je ujutro, kad je najhladnije, a najmanja poslijepodne, kad je temperatura najviša. Visok postotak vlage u zoru zato je uobičajen i ne znači nužno da će padati kiša.
Rosište
Rosište je temperatura na koju bi se zrak morao ohladiti da bi bio zasićen, pa da se vodena para počne pretvarati u kapljice. Nikad nije više od temperature zraka. Kad se zrak noću ohladi do rosišta, relativna vlažnost dosegne 100 %, a na travi se hvata rosa, uz tlo nastaje magla, a ispod nule mraz.
Kad je sparno
Prema američkoj agenciji NOAA, osjećaj sparine bolje opisuje rosište nego postotak vlage: što je rosište više, to je sparnije. Ljeti je uz rosište do oko 13 °C zrak suh i ugodan, od oko 13 do 18 °C postaje „ljepljivo”, a iznad toga vrlo vlažno i neugodno. Zato, prema istom izvoru, topao dan s 50 % vlage može biti sparniji od hladnog dana sa 100 %.
Što prikazujemo
Na stranici svakog mjesta i u pregledu temperature sada prikazujemo relativnu vlažnost zraka iz modela MET Norway, za zrak 2 metra iznad tla. Provjerite je za Zagreb, Split ili Osijek.