Kako nastaje snijeg i zašto može sniježiti i kad je iznad nule
Snijeg je kruta oborina koja nastaje u oblacima. Kad je u oblaku temperatura ispod 0 °C, vodena para se na sitnim česticama u zraku pretvara u kristaliće leda. Oni rastu u šesterokutne pločice, prizmice i zvjezdice, a dok padaju, sudaraju se i spajaju u pahuljice.
Zašto može sniježiti i kad je iznad nule
Za snijeg nije presudna temperatura uz tlo, nego temperatura cijelog stupca zraka, od oblaka do tla. Ako je zrak ispod nule gotovo do samog tla, pahuljice ne stignu se otopiti, pa snijeg može padati i kad termometar uz tlo pokazuje malo iznad nule.
Pomaže i sama oborina: kad snijeg ili kiša jače padaju, zrak kroz koji prolaze dodatno se hladi, pa kiša zna prijeći u snijeg i bez dolaska hladnijeg zraka. Hoće li se snijeg zadržati, ovisi o tlu: na toplom tlu se brzo topi.
Snijeg, susnježica i kiša
- Snijeg: zrak je ispod nule od oblaka do tla, pa pahuljice ostaju čitave
- Susnježica: u višim slojevima je ispod, a u nižima iznad 0 °C, pa se pahuljice djelomično otope i pada mješavina kiše i snijega
- Kiša: topli sloj pri tlu je dovoljno debeo da se pahuljice potpuno otope
- Ledena kiša: pothlađene kapi smrzavaju se tek na tlu i stvaraju poledicu; razlikuje se od susnježice
Snijeg kao izolator
Svježe napadali snijeg sadrži mnogo zarobljenog zraka. Zato slabo provodi toplinu i štiti tlo od jakog hlađenja, a ozime usjeve od smrzavanja.
Snijeg u prognozi
U prognozi po satima snijeg i susnježica imaju vlastite simbole, a za cijeli dan prikazujemo i količinu oborine. S visinom je hladnije, pa kad je oko nule, provjerite prognozu i za viša mjesta, na primjer Delnice, Ogulin ili Gospić. Kada formalno počinje zima, pročitajte u članku kada počinje zima.
Kako nastaje kiša i po čemu se razlikuju rosulja i pljusak, pročitajte u članku Kako nastaje kiša.