Magazin
Vrijeme, klima i sezonske teme: objašnjenja i savjeti uz prognozu.
Aktualno
Kada počinje proljeće 2027? Meteorološko 1. marta, astronomsko 20. marta
Meteorološko proljeće počinje 1. marta 2027, a astronomsko 20. marta u 21:24, u trenutku proljećne ravnodnevice. Zašto su dva početka i zašto dan i noć nijesu jednaki baš na dan ravnodnevice.
Kada počinje ljeto 2027? Meteorološko 1. juna, astronomsko 21. juna
Meteorološko ljeto počinje 1. juna 2027, a astronomsko 21. juna u 16:10, kada je i najduži dan u godini. Zašto postoje dva početka ljeta i koliko traje najduži dan u gradovima Crne Gore.
Zimska oprema 2026/2027: od 15. novembra do 1. aprila u Crnoj Gori
U Crnoj Gori zimski period za vozila traje od 15. novembra do 1. aprila: u zimskim uslovima zimske gume na svim točkovima, sa šarom od najmanje 4 mm, a na propisanim dionicama i bez snijega. Šta se traži i kolike su kazne.
Pomjeranje sata 2026: u nedjelju 25. oktobra počinje zimsko računanje vremena
Zimsko računanje vremena u Crnoj Gori počinje u nedjelju 25. oktobra 2026. u 3 sata, kada se sat vraća na 2 sata. Kada se tačno mijenja vrijeme, kako se pomjeraju izlazak i zalazak sunca i šta je s ukidanjem pomjeranja sata.
Kada počinje zima 2026? Meteorološka 1. decembra, astronomska 21. decembra
Meteorološka zima počinje 1. decembra 2026, a astronomska 21. decembra u 21.50, kada je i najkraći dan u godini. Zašto postoje dva početka zime i koliko traje najkraći dan u gradovima Crne Gore.
Pojmovnik
Pojmovi koje susrećete u prognozi, objašnjeni jednostavno.
Boforova skala: koliko je jak vjetar od 20, 50 ili 100 km/h
Boforova skala dijeli vjetar u 13 stepeni, od tišine do orkana. Tabela sa brzinama u km/h i m/s, kako se pojedini stepen prepoznaje na kopnu i šta znači oznaka Bf u našoj prognozi.
Bura i jugo: po čemu se razlikuju i kako ih prepoznati u prognozi
Bura je jak, suh i hladan vjetar s kopna, a jugo vlažan jugoistočni vjetar s mora koji diže velike talase i donosi oblake i kišu. Odakle pušu, kakvo vrijeme donose, koliko traju i kako ih prepoznati u prognozi.
Ciklon i anticiklon: zašto jedan donosi kišu, a drugi lijepo vrijeme
Ciklon je oblast niskog, a anticiklon visokog vazdušnog pritiska. Kako se u njima kreće vazduh, zašto ciklon donosi oblake i padavine, a anticiklon stabilno vrijeme i maglu, i šta je đenovski ciklon.
Grad: kako nastaje, zašto su zrna sve veća i kako ga prepoznati u prognozi
Grad je čvrsta padavina od zrna leda koja nastaje u kumulonimbusima, olujnim oblacima s jakim uzlaznim strujama. Kako zrna rastu u slojevima, koliko su velika i na šta paziti u prognozi.
Grmljavinsko nevrijeme i oluja: kako nastaje, koliko je daleko i kako se zaštititi
Grmljavinsko nevrijeme nastaje u kumulonimbusu kada se topao i vlažan vazduh naglo diže. Šta je grmljavina, kako po sekundama izračunati koliko je daleko munja, šta znači oluja i đe je bezbjedno.
Hladni i topli front: šta donose i kako ih prepoznati u prognozi
Atmosferski front je granica dvije vazdušne mase. Hladni front donosi pljuskove, grmljavinu, okretanje vjetra i zahlađenje, a topli dugotrajniju kišu ili rosulju i otopljenje. Šta su okludirani i stacionarni front.
Kako čitati našu prognozu: odakle su podaci i šta znače brojevi
Vodič kroz prognozu na prognozadanas.com: odakle dolaze podaci, koliko često ih osvježavamo, zašto je prognoza po satima, a dalje po šest sati, i šta znače temperatura, vjetar, Bf, vlažnost, pritisak, UV i milimetri.
Kako nastaje kiša i zašto kapi nisu u obliku suze
Kiša nastaje kada sitne kapljice u oblaku narastu toliko da padnu. Kako rastu, zašto u našim krajevima kiša često počinje kao snijeg, po čemu se razlikuju rosulja, kiša i pljusak i kakvog su oblika kapi.
Kako nastaje snijeg i zašto može da pada i kad je iznad nule
Snijeg nastaje u oblacima, na temperaturi ispod nule, od sitnih šestougaonih kristala leda. Zašto može da pada i kad termometar pokazuje plus, šta je susnježica i kako snijeg štiti tlo od smrzavanja.
Klima Crne Gore: sredozemno primorje, Skadarska kotlina i planinski sjever
Crna Gora ima sredozemnu klimu na primorju, submediteransku u Skadarskoj kotlini i umjereno kontinentalnu do planinsku u unutrašnjosti. Kakve su zime i ljeta i koliko padavina padne na primorju, u unutrašnjosti i na planinama iznad Boke.
Magla: kako nastaje, zašto se zadržava u kotlinama i kada se diže
Magla je oblak uz tlo koji smanjuje vidljivost ispod 1 km. Kako nastaju radijaciona, advektivna i magla isparavanja, zašto se zimi u kotlinama zna zadržati danima i po čemu se razlikuje od sumaglice.
Miholjsko ljeto: šta je, kada je i zašto se zove i bablje ljeto
Miholjsko ili bablje ljeto je period lijepog, toplog i suvog vremena na početku jeseni, koji donosi greben azorskog anticiklona. Kada se obično javlja i odakle mu ime.
Mjesečeve mijene: mlađak, prva četvrt, pun mjesec i posljednja četvrt
Zašto Mjesec mijenja oblik, koliko traje jedan ciklus, kada se koja mijena vidi na nebu i kada je sljedeći pun mjesec. Uz kalendar mijena za narednih 12 mjeseci.
Mraz: kada nastaje i zašto ga ima i kad prognoza pokazuje plus
Mraz su kristalići leda koji se tokom vedrih i tihih noći hvataju na tlu, travi i automobilima. Zašto ga ima i kad je temperatura u prognozi iznad nule i po čemu se razlikuje od inja i poledice.
Osjetna temperatura: zašto je zimi hladnije, a ljeti toplije nego što pokazuje termometar
Vjetar zimi pojačava osjećaj hladnoće, a vlažnost ljeti osjećaj vrućine. Kako se računaju faktor hladnoće vjetra i toplotni indeks i šta znači „osjeća se kao” u našoj prognozi.
Padavine u milimetrima: koliko je to kiše i kako se mjeri
Jedan milimetar padavina znači jedan litar vode na svaki kvadratni metar. Kako se padavine mjere, šta znači 10 ili 50 mm u prognozi i koliko kiše godišnje u prosjeku padne na Zemlji.
Plima i oseka na Jadranu: zašto su male i kada more poplavi rive
Plima i oseka nastaju zbog privlačenja Mjeseca i Sunca i na Jadranu se izmjenjuju dvaput dnevno. Zašto su na Jadranu male, zašto su veće na sjeveru, što su žive i mrtve mijene te kako jugo i niski pritisak podižu more.
Poledica i ledena kiša: kako nastaju i zašto ih je teško vidjeti na putu
Poledica je glatka i providna naslaga leda koja nastaje kada se pothlađene kapi kiše ili rosulje smrznu na tlu. Kako nastaju ledena kiša i crni led, đe se put prvi zaledi i na šta paziti u prognozi.
Svitanje i sumrak: građanski, nautički i astronomski sumrak
Nebo je svijetlo i prije izlaska i nakon zalaska sunca. Šta su građanski, nautički i astronomski sumrak, koliko traju u našim gradovima i kako se zapravo određuje trenutak izlaska i zalaska sunca.
Temperatura mora na Jadranu: koliko je toplo ljeti, a koliko hladno zimi
Površina Jadrana ljeti se obično zagrije na 22 do 25 °C, a zimi je na jugu oko 12 do 14 °C, dok se na sjeveru spusti i ispod 9 °C. Zašto je sjever hladniji, kada je more najtoplije i zašto je hladna voda opasna.
Temperaturna inverzija: zašto je zimi u kotlini hladnije, maglovitije i zagađenije
Inače je sa visinom sve hladnije, a kod temperaturne inverzije obrnuto: topliji vazduh leži iznad hladnog. Kako nastaje, zašto se zimi zadržava u kotlinama i dolinama i zašto tada vazduh u gradovima postaje zagađeniji.
Toplotni talas: šta je, zašto nastaje i kako se zaštititi od vrućine
Toplotni talas je period neuobičajeno vrućih dana i noći za određeno područje. Zašto ga donosi anticiklon, zašto su tople noći opasne, ko je najugroženiji i šta savjetuje Svjetska zdravstvena organizacija.
UV indeks: šta znače brojevi i kada treba da se zaštitite od sunca
UV indeks pokazuje jačinu sunčevog ultraljubičastog zračenja. Od 3 naviše preporučuje se zaštita, a od 8 izbjegavanje sunca oko podneva. Šta znači UV u našoj prognozi i zašto je najjači oko sunčevog podneva.
Vazdušni pritisak: šta znači broj u hPa i kako pritisak utiče na vrijeme
Normalni vazdušni pritisak na nivou mora je oko 1013 hPa. Šta znači visok, a šta nizak pritisak, zašto anticiklon donosi stabilno, a ciklon promjenljivo vrijeme i zašto se pritisak u prognozi preračunava na nivo mora.
Vjetrovi na Jadranu: maestral, tramontana, lebić, levant i burin
Osim bure i juga na Jadranu pušu maestral, tramontana, lebić, levant, burin i drugi vjetrovi. Iz kojeg smjera puše koji, kakvo vrijeme donosi i zašto je maestral omiljen jedriličarima.
Vlažnost vazduha: šta znači procenat u prognozi i zašto je ujutru najveća
Relativna vlažnost vazduha pokazuje koliko je vazduh blizu zasićenja vodenom parom. Zašto je ujutru najveća, a poslije podne najmanja, šta je tačka rose i zašto je za osjećaj sparine važnija od procenta vlažnosti.
Vrste oblaka: deset rodova i šta koji oblak govori o vremenu
Oblaci se dijele u deset rodova, od visokih cirusa do kumulonimbusa koji donose pljuskove i grmljavinu. Kako nastaju oblaci, na kojim su visinama i koji donose kišu ili snijeg.
Podaci o prognozi: MET Norway (Norveški meteorološki institut), CC BY 4.0; podatke smo obradili (sažeci, zaokruživanje, dnevne vrijednosti). Popis mjesta: GeoNames (CC BY 4.0). Izlazak i zalazak sunca te mjesečeve mijene: vlastiti izračun.