Vazdušni pritisak: šta znači broj u hPa i kako pritisak utiče na vrijeme

· Uredništvo prognozadanas.com

Vazdušni (atmosferski) pritisak je težina stuba vazduha iznad nas. U prognozi se izražava u hektopaskalima (hPa), a jedan hektopaskal jednak je jednom milibaru (mbar), pa se u starijim izvorima i na barometrima često vidi ta jedinica. Normalni ili standardni pritisak na nivou mora iznosi 1013 hPa (tačno 1013,25 hPa).

Šta znači broj u prognozi

Na stranici svakog mjesta uz temperaturu, vjetar i vlažnost prikazujemo i pritisak. To je pritisak sveden na nivo mora, kakav daje model MET Norway, a ne stvarni pritisak na nadmorskoj visini mjesta. Tako se pritisak u Baru, Podgorici i Žabljaku može direktno porediti.

Sam broj manje govori od toga gdje su oblasti visokog i niskog pritiska: pritisak viši od okoline znači anticiklon, a niži ciklon.

Visok pritisak: anticiklon

Anticiklon je oblast u kojoj je pritisak viši nego u okolini. Vazduh se u njemu na sjevernoj hemisferi kreće u smjeru kazaljke na satu. Vrijeme je uglavnom stabilno, suvo i s malo oblaka, uz slab vjetar.

Nizak pritisak: ciklon

Ciklon (depresija) je oblast niskog pritiska u kojoj se vazduh na sjevernoj hemisferi kreće suprotno od kazaljke na satu. Na frontovima se vazduh diže, vodena para se kondenzuje i nastaju oblaci, pa ciklon donosi oblačnost, kišu ili snijeg i jači vjetar, a uz frontove i grmljavinu.

Pritisak opada sa visinom

Sa visinom je iznad nas sve manje vazduha, pa pritisak pada. Pri tlu se smanji za oko 1 hPa na svakih 8 metara visine, a na oko 5,5 km iznosi otprilike polovinu pritiska na nivou mora. Zato je stvarni pritisak na Žabljaku ili Cetinju znatno niži od broja u prognozi: na 500 m nadmorske visine razlika je oko 60 hPa.

Trenutni pritisak i prognozu za svoje mjesto provjerite na stranici mjesta, na primjer za Podgoricu, Nikšić ili Žabljak. Kako raspored pritiska stvara vjetrove na primorju, pročitajte u tekstu o buri i jugu.

Izvori

Još iz magazina

Vrste oblaka: deset rodova i šta koji oblak govori o vremenu

Vjetrovi na Jadranu: maestral, tramontana, lebić, levant i burin

Toplotni talas: šta je, zašto nastaje i kako se zaštititi od vrućine

Temperatura mora na Jadranu: koliko je toplo ljeti, a koliko hladno zimi

Podaci o prognozi: MET Norway (Norveški meteorološki institut), CC BY 4.0; podatke smo obradili (sažeci, zaokruživanje, dnevne vrijednosti). Popis mjesta: GeoNames (CC BY 4.0). Izlazak i zalazak sunca te mjesečeve mijene: vlastiti izračun.