Kako nastaje snijeg i zašto može da pada i kad je iznad nule
Snijeg je čvrsta padavina koja nastaje u oblacima. Kada je u oblaku temperatura ispod 0 °C, vodena para se na sitnim česticama u vazduhu pretvara u kristaliće leda. Oni rastu u šestougaone pločice, prizmice i zvjezdice, a dok padaju, sudaraju se i spajaju u pahulje.
Zašto može da pada i kad je iznad nule
Za snijeg nije presudna temperatura uz tlo, već temperatura cijelog stuba vazduha, od oblaka do tla. Ako je vazduh ispod nule skoro do samog tla, pahulje ne stignu da se otope, pa snijeg može da pada i kada termometar uz tlo pokazuje malo iznad nule.
Pomažu i same padavine: kada snijeg ili kiša jače padaju, vazduh kroz koji prolaze dodatno se hladi, pa kiša može da pređe u snijeg i bez dolaska hladnijeg vazduha. Da li će se snijeg zadržati, zavisi od tla: na toplom tlu se brzo topi.
Snijeg, susnježica i kiša
- Snijeg: vazduh je ispod nule od oblaka do tla, pa pahulje ostaju cijele
- Susnježica: u višim slojevima je ispod, a u nižim iznad 0 °C, pa se pahulje djelimično otope i pada mješavina kiše i snijega
- Kiša: topli sloj pri tlu je dovoljno debeo da se pahulje potpuno otope
- Ledena kiša: pothlađene kapi smrzavaju se tek na tlu i stvaraju poledicu; razlikuje se od susnježice
Snijeg kao izolator
Svježe napadali snijeg sadrži mnogo zarobljenog vazduha. Zato slabo provodi toplotu i štiti tlo od jakog hlađenja, a ozime usjeve od smrzavanja.
Snijeg u prognozi
U prognozi po satima snijeg i susnježica imaju sopstvene simbole, a za cijeli dan prikazujemo i količinu padavina. Sa visinom je hladnije, pa kada je oko nule, provjerite prognozu i za viša mjesta, na primjer Žabljak ili Kolašin. Kada formalno počinje zima, pročitajte u tekstu kada počinje zima.
Kako nastaje kiša i po čemu se razlikuju rosulja i pljusak, pročitajte u članku Kako nastaje kiša.