Grad: kako nastaje, zašto su zrna sve veća i kako ga prepoznati u prognozi
Grad je čvrsta padavina u obliku zrna ili grumena leda. Pada iz kumulonimbusa, visokih olujnih oblaka, obično za vrijeme grmljavinskog nevremena.
Kako nastaje
U kumulonimbusu postoje jake uzlazne i silazne struje vazduha. One nose sitne čestice leda kroz djelove oblaka u kojima ima pothlađenih kapljica vode, odnosno kapljica koje su tečne i ispod 0 °C. Kapljice se smrzavaju na čestici i zrno raste u slojevima leda, pa presječeno zrno grada često izgleda kao luk.
Zrno raste dok ga uzlazna struja može da drži u oblaku. Kada postane preteško, pada na tlo. Zato najveća zrna nastaju u najjačim olujama, u kojima su i uzlazne struje najjače.
Koliko su velika zrna
Gradom se smatraju zrna prečnika od 5 mm naviše, a najčešće su velika od 5 do 50 mm. Rijetko su i veća. Sitnija zrnca, ispod 5 mm, Hrvatska enciklopedija naziva sugradicom: to su zrnca s mekšim jezgrom i tankom ledenom korom, koja često padaju s kišom na temperaturi iznad nule.
Šteta
Grad najveću štetu nanosi poljoprivrednim kulturama, a oštećuje i automobile i lakše građevine.
Kako ga prepoznati u prognozi
Naš izvor podataka (MET Norway) ne prognozira grad posebno. On je moguć uz grmljavinu, pa na stranici mjesta pratite simbole i opise s grmljavinom u prognozi po satima i za 10 dana. Grmljavina u prognozi ne znači da će padati grad, ali uz jaka ljetnja nevremena treba računati i na njega.
Za vrijeme grada najbezbjednije je biti u zatvorenom, a automobil je dobro skloniti pod krov. Zvanična upozorenja na grmljavinu i grad objavljuje Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore na meteo.co.me.
Više o oblacima i padavinama: Hladni i topli front, Padavine u milimetrima.