Hladni i topli front: šta donose i kako ih prepoznati u prognozi
Kada u prognozi čujemo da „stiže hladni front”, riječ je o granici između dvije vazdušne mase različitih svojstava: toplije i hladnije, vlažnije i suvlje. Uz front se vrijeme mijenja najbrže: naoblači se, padnu padavine, vjetar se okrene, a temperatura naglo padne ili poraste. Front je dug od nekoliko stotina do hiljadu i više kilometara.
Hladni front
Na hladnom frontu hladniji vazduh prodire prema toplijem, podvlači se pod njega kao klin i zauzima njegovo mjesto. Kada prolazi, obično donosi:
- pljuskove i grmljavinu
- naglu promjenu smjera i brzine vjetra
- pad temperature
- porast vazdušnog pritiska
Topli front
Na toplom frontu topliji vazduh potiskuje hladni i polako se penje iznad njega po blago nagnutoj površi. Uz njega se stvara pojas slojevitih oblaka širok 600 do 1000 km, a padavine padaju u pojasu širokom 200 do 400 km, zimi širem nego ljeti. Uz sam front padavine su jače i postojanije, često pada rosulja. Kada topli front prođe, temperatura raste, a vjetar mijenja smjer i brzinu.
Okludirani i stacionarni front
- Okludirani front (okluzija): nastaje kada brži hladni front sustigne topli i topli vazduh podigne od tla. Obično je to završna faza ciklona, a vrijeme uz njega ima osobine i hladnog i toplog fronta.
- Stacionarni front: front koji se gotovo ne pomjera, pa se vazdušne mase različite temperature i vlažnosti duže zadržavaju jedna uz drugu.
Na sinoptičkim kartama, na primjer britanskog Met Ofisa, hladni front crta se plavom linijom sa trouglovima, topli crvenom sa polukrugovima, a okludirani ljubičastom sa oba znaka.
Kako ga prepoznati u prognozi
Prolazak hladnog fronta u prognozi po satima vidi se kao niz: pljuskovi ili grmljavina, promjena smjera i brzine vjetra i osjetan pad temperature. Provjerite prognozu po satima za Podgoricu ili Nikšić, a o tome kako cikloni i anticikloni oblikuju vrijeme pročitajte u tekstu o vazdušnom pritisku.