Vrste oblaka: deset rodova i šta koji oblak govori o vremenu

· Uredništvo prognozadanas.com

Oblak je skup sitnih kapljica vode ili kristalića leda koji lebde u vazduhu. Nastaje kada se vazduh ohladi do tačke rose, temperature na kojoj vodena para počinje da se kondenzuje, ili kada u vazduh dođe dovoljno vlage. Para se kondenzuje na sitnim česticama prašine, soli ili dima, takozvanim jezgrima kondenzacije. O tački rose više u članku Vlažnost vazduha.

Deset rodova oblaka

Svetska meteorološka organizacija (WMO) oblake deli u deset rodova prema izgledu i visini na kojoj se nalaze. Nazivi su latinski: cirrus znači pramen kose, cumulus gomila, stratus razastrt sloj, nimbus kišni oblak, a altus visok.

Niski oblaci (od tla do oko 2 km): - stratus (St) – siv, jednoličan sloj; daje najviše rosulju ili sitan sneg, a stratus koji dodiruje tlo je magla - stratokumulus (Sc) – sivi ili beličasti slojevi od zaobljenih nakupina; retko daje slabe padavine - kumulus (Cu) – beli „gomilasti” oblak ravne osnove i vrha nalik karfiolu - kumulonimbus (Cb) – ogroman olujni oblak koji se uzdiže kroz sve nivoe; donosi pljuskove, grmljavinu, jake udare vetra i grad

Srednji oblaci (na našim širinama oko 2–7 km): - altokumulus (Ac) – bele ili sive pločice i talasi - altostratus (As) – siv ili plavičast sloj; može dati slabe padavine - nimbostratus (Ns) – taman, siv i bezobličan sloj koji potpuno skriva sunce; daje dugotrajnu, jednoličnu kišu ili sneg

Visoki oblaci (iznad srednjih, na našim širinama najviše do oko 13 km): - cirus (Ci) – bela vlakna ili pramenovi; ne daje padavine - cirokumulus (Cc) – sitne bele pahuljice ili talasići - cirostratus (Cs) – tanak providan veo preko neba, u kome se oko sunca ili meseca često vidi svetli krug (halo); ne daje padavine

Granice visina u tropima su više, a u polarnim krajevima niže. Kumulonimbus i nimbostratus mogu da se protežu kroz više nivoa.

Šta oblaci govore o vremenu

Oblaci u našoj prognozi

U prognozi po satima na stranici svakog mesta simbol pokazuje oblačnost (vedro, delimično oblačno, oblačno) i padavine. Prikazujemo ukupnu oblačnost, a ne vrstu oblaka. Prognozu pogledajte npr. za Beograd ili Novi Sad.

Izvori

Još iz magazina

Toplotni talas: šta je, zašto nastaje i kako se zaštititi od vrućine

Svitanje i sumrak: građanski, nautički i astronomski sumrak

Poledica i ledena kiša: kako nastaju i zašto ih je teško videti na putu

Kako nastaje kiša i zašto kapi nisu u obliku suze

Podaci o prognozi: MET Norway (Norveški meteorološki institut), CC BY 4.0; podatke smo obradili (sažeci, zaokruživanje, dnevne vrijednosti). Popis mesta: GeoNames (CC BY 4.0). Izlazak i zalazak sunca te mesečeve mene: vlastiti izračun.