Vrste oblaka: deset rodova i šta koji oblak govori o vremenu

· Uredništvo prognozadanas.com

Oblak je skup sitnih kapljica vode ili kristalića leda koji lebde u zraku. Nastaje kad se zrak ohladi do rosišta, temperature pri kojoj se vodena para počinje kondenzirati, ili kada u zrak dođe dovoljno vlage. Para se kondenzira na sitnim česticama prašine, soli ili dima, takozvanim jezgrama kondenzacije. O rosištu više u članku Vlažnost zraka.

Deset rodova oblaka

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) oblake dijeli u deset rodova prema izgledu i visini na kojoj se nalaze. Nazivi su latinski: cirrus znači pramen kose, cumulus gomila, stratus razastrt sloj, nimbus kišni oblak, a altus visok.

Niski oblaci (od tla do oko 2 km): - stratus (St) – siv, jednoličan sloj; daje najviše rosulju ili sitan snijeg, a stratus koji dodiruje tlo je magla - stratokumulus (Sc) – sivi ili bjelkasti slojevi od zaobljenih nakupina; rijetko daje slabe padavine - kumulus (Cu) – bijeli „gomilasti” oblak ravne osnove i vrha nalik karfiolu - kumulonimbus (Cb) – ogroman olujni oblak koji se uzdiže kroz sve nivoe; donosi pljuskove, grmljavinu, jake udare vjetra i grad

Srednji oblaci (na našim širinama oko 2–7 km): - altokumulus (Ac) – bijele ili sive pločice i talasi - altostratus (As) – siv ili plavičast sloj; može dati slabe padavine - nimbostratus (Ns) – taman, siv i bezobličan sloj koji potpuno skriva sunce; daje dugotrajnu, jednoličnu kišu ili snijeg

Visoki oblaci (iznad srednjih, na našim širinama najviše do oko 13 km): - cirus (Ci) – bijela vlakna ili pramenovi; ne daje padavine - cirokumulus (Cc) – sitne bijele pahuljice ili talasići - cirostratus (Cs) – tanak prozirni veo preko neba, u kojem se oko sunca ili mjeseca često vidi svijetli krug (halo); ne daje padavine

Granice visina u tropima su više, a u polarnim krajevima niže. Kumulonimbus i nimbostratus mogu se protezati kroz više nivoa.

Šta oblaci govore o vremenu

Oblaci u našoj prognozi

U prognozi po satima na stranici svakog mjesta simbol pokazuje oblačnost (vedro, djelomično oblačno, oblačno) i padavine. Prikazujemo ukupnu oblačnost, a ne vrstu oblaka. Prognozu pogledajte npr. za Sarajevo ili Mostar.

Izvori

Još iz magazina

Vjetrovi na Jadranu: maestral, tramontana, lebić, levant i burin

Toplotni val: šta je, zašto nastaje i kako se zaštititi od vrućine

Temperatura mora na Jadranu: koliko je toplo ljeti, a koliko hladno zimi

Svitanje i sumrak: građanski, nautički i astronomski sumrak

Podaci o prognozi: MET Norway (Norveški meteorološki institut), CC BY 4.0; podatke smo obradili (sažeci, zaokruživanje, dnevne vrijednosti). Popis mjesta: GeoNames (CC BY 4.0). Izlazak i zalazak sunca te mjesečeve mijene: vlastiti izračun.