Hladna i topla fronta: šta donose i kako ih prepoznati u prognozi
Kada u prognozi čujemo da „stiže hladna fronta”, riječ je o granici između dviju zračnih masa različitih svojstava: toplije i hladnije, vlažnije i suhlje. Uz frontu se vrijeme mijenja najbrže: naoblači se, padnu padavine, vjetar se okrene, a temperatura naglo padne ili poraste. Fronta je duga od nekoliko stotina do hiljadu i više kilometara.
Hladna fronta
Na hladnoj fronti hladniji zrak prodire prema toplijem, podvlači se pod njega kao klin i zauzima njegovo mjesto. Kada prolazi, obično donosi:
- pljuskove i grmljavinu
- naglu promjenu smjera i brzine vjetra
- pad temperature
- porast zračnog pritiska
Topla fronta
Na toploj fronti topliji zrak potiskuje hladni i polako se penje iznad njega po blago nagnutoj površini. Uz nju se stvara pojas slojevitih oblaka širok 600 do 1000 km, a padavine padaju u pojasu širokom 200 do 400 km, zimi širem nego ljeti. Uz samu frontu padavine su jače i postojanije, često pada rosulja. Kada topla fronta prođe, temperatura raste, a vjetar mijenja smjer i brzinu.
Okludirana i stacionarna fronta
- Okludirana fronta (okluzija): nastaje kada brža hladna fronta sustigne toplu i topli zrak podigne od tla. Obično je to završna faza ciklone, a vrijeme uz nju ima osobine i hladne i tople fronte.
- Stacionarna fronta: fronta koja se gotovo ne pomjera, pa se zračne mase različite temperature i vlage duže zadržavaju jedna uz drugu.
Na sinoptičkim kartama, na primjer britanskog Met Officea, hladna fronta crta se plavom linijom s trouglovima, topla crvenom s polukrugovima, a okludirana ljubičastom s oba znaka.
Kako je prepoznati u prognozi
Prolazak hladne fronte u prognozi po satima vidi se kao niz: pljuskovi ili grmljavina, promjena smjera i brzine vjetra i osjetan pad temperature. Provjerite prognozu po satima za Sarajevo ili Banju Luku, a o tome kako ciklone i anticiklone oblikuju vrijeme pročitajte u tekstu o zračnom pritisku.