Toplotni val: šta je, zašto nastaje i kako se zaštititi od vrućine
Toplotni val je period od nekoliko dana ili sedmica neuobičajeno vrućeg vremena za određeno područje i doba godine. Ne postoji jedna granica koja važi svugdje: meteorološke službe toplotni val određuju prema uobičajenim temperaturama svog kraja, pa ono što je toplotni val na Jahorini ne mora biti i u Mostaru.
Zašto nastaje
Toplotni val najčešće donosi anticiklona, područje visokog zračnog pritiska koje se ljeti dugo zadrži nad nekim krajem, danima ili sedmicama. Uz nju je vrijeme stabilno, suho i sunčano, a vrućina se nakuplja iz dana u dan. Više u članku Zračni pritisak.
Zašto su važne i noći
U toplotnom valu vrućina se nakuplja i danju i noću. Kada se noću ne rashladi, tijelo se ne stigne oporaviti od dnevne vrućine.
Gradovi su topliji od okoline, naročito noću: zgrade i asfalt danju upijaju toplotu i noću je otpuštaju, a zelenila je malo. Ta se pojava zove gradsko toplotno ostrvo.
Ko je najugroženiji
Vrućina može izazvati grčeve, iscrpljenost i toplotni udar, koji je hitno medicinsko stanje i može biti smrtonosan, a pogoršava i bolesti srca, pluća i bubrega. Najugroženiji su starije osobe, mala djeca, trudnice, hronični bolesnici, oni koji rade na otvorenom i ljudi koji žive sami. U toplotnom valu u Evropi 2003. umrlo je oko 70.000 ljudi.
Kako se zaštititi
Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje:
- izbjegavati izlazak i napor u najtoplijem dijelu dana i boraviti u hladu
- redovno piti vodu
- noću otvarati prozore, a danju ih zatvoriti i zasjeniti
- redovno provjeravati kako su starije osobe i oni koji žive sami
- nikad ne ostavljati djecu ni životinje u parkiranom automobilu
Kako ga prepoznati u prognozi
Toplotni valovi se mogu prognozirati nekoliko dana unaprijed. Na stranici Vrijeme za 10 dana vidite najviše i najniže temperature po gradovima, a na stranici Temperatura sada gdje je trenutno najtoplije. Zvanična upozorenja objavljuju Federalni hidrometeorološki zavod na fhmzbih.gov.ba i Republički hidrometeorološki zavod Republike Srpske.