Temperaturna inverzija: zašto je zimi u kotlini hladnije, maglovitije i zagađenije
U troposferi je obično što više, to hladnije. Temperaturna inverzija je stanje kada je obrnuto: temperatura s visinom raste, pa topliji zrak leži iznad hladnijeg sloja uz tlo, kao poklopac.
Kako nastaje
- Radijaciona inverzija: tokom vedrih i tihih noći tlo brzo gubi toplotu, pa se zrak uz njega ohladi više od zraka iznad.
- Inverzija u anticikloni: zrak se u području visokog pritiska spušta i pri tome zagrijava, pa nastaje topliji sloj iznad hladnijeg.
- Frontalna inverzija: na toploj fronti topao zrak navlači se preko hladnijeg, a na hladnoj se hladan zrak podvlači pod topliji.
Zimi su za inverziju najvažniji anticiklona i slab vjetar: tada nema miješanja koje bi hladan zrak uz tlo zamijenilo toplijim.
Zašto se zadržava u kotlinama
Tokom vedrih noći ohladi se i zrak na obroncima okolnih planina. Hladan zrak je teži, pa se sliva niz padine i skuplja na dnu doline ili kotline, gdje ostaje „zaključan” jer se okolni teren uzdiže na sve strane. Zato je u kotlinama inverzija posebno izražena, a uz nju se često stvara i magla. Hrvatska enciklopedija navodi da su u takvim zimskim situacijama planinski krajevi često sunčaniji i topliji od nizina.
Inverzija i zagađen zrak
Inverzija ne stvara zagađenje, ali ga zadržava pri tlu. Dim iz ložišta, izduvni plinovi saobraćaja i emisije iz industrije ne mogu se podići i razrijediti u višim slojevima, pa se zagađenje nakuplja pri tlu. Klimatolog Vladimir Đurđević u razgovoru za Vreme ističe da su za zagađenje odgovorni oni koji ga ispuštaju, a ne vrijeme, i kao gradove kojima reljef otežava situaciju navodi Kosjerić, Užice i Sarajevo.
Kako je prepoznati u prognozi
Inverzija se može naslutiti kada je u kotlini hladnije nego u obližnjim višim mjestima, posebno ujutro, uz slab vjetar i maglu. Uporedite, na primjer, jutarnju temperaturu u Sarajevu i na Jahorini, na oko 1550 m nadmorske visine. Kvalitet zraka ne prikazujemo; za njega pratite zvanične mjerne mreže.