Kako nastaje snijeg i zašto može padati i kad je iznad nule
Snijeg je čvrsta padavina koja nastaje u oblacima. Kada je u oblaku temperatura ispod 0 °C, vodena para se na sitnim česticama u zraku pretvara u kristaliće leda. Oni rastu u šestougaone pločice, prizmice i zvjezdice, a dok padaju, sudaraju se i spajaju u pahuljice.
Zašto može padati i kad je iznad nule
Za snijeg nije presudna temperatura uz tlo, nego temperatura cijelog stuba zraka, od oblaka do tla. Ako je zrak ispod nule gotovo do samog tla, pahuljice se ne stignu otopiti, pa snijeg može padati i kada termometar uz tlo pokazuje malo iznad nule.
Pomažu i same padavine: kada snijeg ili kiša jače padaju, zrak kroz koji prolaze dodatno se hladi, pa kiša može preći u snijeg i bez dolaska hladnijeg zraka. Hoće li se snijeg zadržati, zavisi od tla: na toplom tlu se brzo topi.
Snijeg, susnježica i kiša
- Snijeg: zrak je ispod nule od oblaka do tla, pa pahuljice ostaju čitave
- Susnježica: u višim slojevima je ispod, a u nižim iznad 0 °C, pa se pahuljice djelimično otope i pada mješavina kiše i snijega
- Kiša: topli sloj pri tlu je dovoljno debeo da se pahuljice potpuno otope
- Ledena kiša: pothlađene kapi smrzavaju se tek na tlu i stvaraju poledicu; razlikuje se od susnježice
Snijeg kao izolator
Svježe napadali snijeg sadrži mnogo zarobljenog zraka. Zato slabo provodi toplotu i štiti tlo od jakog hlađenja, a ozime usjeve od smrzavanja.
Snijeg u prognozi
U prognozi po satima snijeg i susnježica imaju vlastite simbole, a za cijeli dan prikazujemo i količinu padavina. S visinom je hladnije, pa kada je oko nule, provjerite prognozu i za viša mjesta, na primjer Jahorinu, Pale ili Kupres. Kada formalno počinje zima, pročitajte u tekstu kada počinje zima.